Olimp

OLIMP/Όλυμπος je najviša planina u Grčkoj i druga po visini na Balkanu. Njegov najviši vrh (2.917m) je Mitikas, koji je dobio naziv po grčkoj reči miti/μύτη = nos, dok za sam naziv Olimpa nije utvrđeno odakle potiče, pa se prema raznim teorijama smatra da je u antičko doba značio visok, sjajan, svetao, ali i nebo, stena i prosto planina. ********* Olimp se nalazi u središnjem delu zemlje i deli Makedoniju od Tesalije, na njemu ima 46 vrhova viših od 2.000 metara i 47 viših od 1.000m, do kojih se stiže iz Litohora, tj Prionija. Njegov vrh prvi put je u istoriji osvojen 1913. godine. Kao nacionalni park s bogatom florom i faunom, 1983. godine stavljen je pod zaštitu UNESCO. **********

» Read more

Korintski kanal

KORINTSKI KANAL (Η Διώρυγα της Κορίνθου) je kanal koji spaja Saronski i Korintski zaliv i nalazi se istočno od grada po kome je dobio naziv. On razdvaja Peloponez od ostatka Grčke, pa ga na taj način čini ostrvom. Iako su, prema nekim istorijskim podacima, ideje za igradnju ovakvog kanala postojale još u antičko doba, niko nije uspeo da ih sprovede u delo. Tek se u novo doba ozbiljno pristupilo planovima za izgradnju kanala koji bi imao veliki značaj za razvoj Grčke. Gradnja je počela 1882. godine. i radovi su završeni 11 godina kasnije. Dužine je 6,3 km, širine 21-24 m, a prokopavanjem ovakvog kanala uštedelo se 700 km plovnog puta oko Peloponeza. Po završetku II svetskog rata tokom povlačenja sa

» Read more

Srbi gradili 4 manastira na Svetoj Gori

КАКО СУ СРБИ САЧУВАЛИ СВЕТУ ГОРУ   ЗАБОРАВЉА се племенитост коју су вековима показивали Срби према манастирима Свете Горе. Градили су их, обнављали, даривали српски владари, племство и обичан народ, чак и кад му је било најтеже, док се потуцао у сеобама од Трста до Кијева. Срби су поред своје царске лавре Хиландара изградили манастире Симонопетру, Григоријат, Свeтог Павла где се неколико векова служило на српском језику. Руски Пантелејмон су вековима чували док се Русија није поново уздигла и вратила у своју светињу. Немања и Сава су били други ктитори славног манастира Ватопеда, а кнез Лазар му је даровао његову најчувенију реликвију, Богородичин појас. Статус другог ктитора, обновитеља, имао је Свети Сава у Ксиропотаму, а деспот Ђурађ Бранковић у зилотском

» Read more

Nova Godina/Πρωτοχρονιά

U Grčkoj, kao i u Srbiji, postoji mnogo običaja koji se vezuju za Novu Godinu i koji se razlikuju od mesta do mesta, ali ovde ćemo navesti nekoliko najbitnijih koji se poštuju u celoj zemlji za praznike. Najpre da napomenemo da je grčki DEDA MRAZ u stvari SVETI VASILIJE (Άγιος Βασίλης) koji je ostao upamćen kao neko ko je ceo svoj život posvetio pomaganju siromašnima i bolesnima i smatra se prvim idejnim tvorcem i organizatorom udruženih humanih akcija u istoriji. Bio je visok i stasit i imao dugu crnu bradu i tamne prodorne oči. Ovaj veliki svetac umro je 31. decembra 378. godine, a za 1. januar, dan na koji je sahranjen, hrišćanski narodi su imali običaj da kažu da

» Read more

Zašto Grci slave Božić „sa katolicima”

Grci ne slave BOŽIĆ 25. decembra po rimokatoličkom gregorijanskom kalendaru, kako neki Srbi imaju običaj da kažu, već slave po NOVOJULIJANSKOM (revidiranom julijanskom), koji se sa gregorijanskim poklapa i poklapaće se sve do 2.800 godine. Ovaj kalendar, koji je osmislio srpski naučnik i astronom Milutin Milanković za potrebe Vaseljenskog sabora u Carigradu 1923. smatra se najtačnijim, ali nisu ga usvojile sve pravoslavne crkve (Srbija, Sveta Gora, Rusija, Jerusalim, Gruzija). Sve detalje u vezi sa novojulijanskim ili tzv Milankovićevim kalendarom, možete pročitati ovde: https://www.srbijadanas.com/vesti/info/pravoslavni-grci-danas-slave-bozic-po-srpskom-kalendaru-2016-12-25

» Read more

Božić/Χριστούγεννα

Grci slave Božić po revidiranom julijanskom kalendaru (kalendaru Milutina Milankovića) 25. decembra. ++++++++++ Božić se na grčkom kaže Χριστούγεννα (u bukvalnom prevodu – Rođenje Hrista), a Badnji dan – παραμονή Χριστουγέννων (reč παραμονή koristi se za dan uoči bilo kog velikog praznika). ++++++++++ U Grčkoj je nekada bio običaj da se za Božić okiti BROD (Χριστουγεννιάτικο καράβι), a ne jelka. Razlog je, naravno, činjenica da zemlja izlazi na tri mora i da je narod oduvek imao poseban odnos prema moru i moreplovstvu. Prva jelka okićena je 1833. godine, u tadašnjoj prestonici Nafplionu, a od 1950. običaj se raširio po celoj zemlji. Iako danas, poput ostatka hrišćanskog sveta, Grci ukrašavaju jelku, tj božićno drvo (χριστουγεννιάτικο δέντρο), stanovnici uglavnom manjih mesta i

» Read more

Škola

Nekoliko zanimljivih podataka u vezi sa školovanjem u Grčkoj U Grčkoj se u školu ne kreće 01., već 11. septembra (ako je radni dan). Na taj dan odlazi se do škole po knjige, koje obezbeđuje Ministarstvo prosvete (Υπουργείο Παιδείας και Θρησκευμάτων) i besplatne su, a to je i dan kada svaku školu poseti sveštenik koji je osvešta i blagosilja nastavnike i učenike za dobar početak i uspešnu školsku godinu. :::::::::: Zanimljivo je da se u grčkim školama tokom cele godine svakog dana pre prvog časa, svi učenici i nastavnici okupe na grupnoj molitvi „Oče naš“ u dvorištu škole. Ako vremenske prilike to ne dozvoljavaju, svaki razred u svojoj učionici izgovori molitvu. :::::::::: U osnovnu školu se polazi sa 6 godina, a

» Read more

Δεκαπενταύγουστος

VELIKA GOSPOJINA  jedan je od najvećih verskih praznika u Grčkoj, kada se slavi Uspenje Presvete Bogorodice (Η Κοίμηση της Θεοτόκου). Budući da Grci prate Novi reformisani julijanski kalendar, praznik pada na 15. avgust, pa ga i zovu Δεκαπενταύγουστος. Dan je posvećen Bogorodici, a to je ujedno imendan svih Marija, Mariosa, Despina, Panajota i Panajotisa.   U čast Bogorodice strogo se posti 14 dana, od 1. do 14. avgusta, a praznik nazivaju i „letnjim Uskrsom“. U tom periodu crkva ne obavlja ni venčanja. Ovaj veliki praznik zvanično je neradni dan u Grčkoj, a u celoj zemlji slavi se na spektakularan način. Najviše vernika odlučuje se da praznik proslavi na ostrvima, a najpoznatija proslava je na ostrvu TINOS, gde do Hrama i

» Read more
1 5 6 7 8 9 19