Nova Godina/Πρωτοχρονιά

U Grčkoj, kao i u Srbiji, postoji mnogo običaja koji se vezuju za Novu Godinu i koji se razlikuju od mesta do mesta, ali ovde ćemo navesti nekoliko najbitnijih koji se poštuju u celoj zemlji za praznike.

Najpre da napomenemo da je grčki DEDA MRAZ u stvari SVETI VASILIJE (Άγιος Βασίλης) koji je ostao upamćen kao neko ko je ceo svoj život posvetio pomaganju siromašnima i bolesnima i smatra se prvim idejnim tvorcem i organizatorom udruženih humanih akcija u istoriji.
Bio je visok i stasit i imao dugu crnu bradu i tamne prodorne oči.
Ovaj veliki svetac umro je 31. decembra 378. godine, a za 1. januar, dan na koji je sahranjen, hrišćanski narodi su imali običaj da kažu da je blagosloven i da donosi sreću za celu godinu.

Grci za Novu Godinu tradicionalno prave sladak kolač, koji je po svetom Vasiliju dobio naziv Vasilijeva pita (Βασιλόπιτα).
Pravi se jedan dan pre praznika, a u nju se, kao u našu česnicu, stavlja NOVČIĆ, za koji se smatra da će doneti sreću onom članu porodice koji ga nađe u svom parčetu.
Ovaj običaj se u hrišćanstvu vezuje za svetog Vasilija, koji je da bi zaštitio građane svog okruga (Kesarija Kapadokijska), sakupio zlatne novčiće i sve drugo što je mogao, kako bi ih ponudio napadačima, da ne bi pljačkali i pustošili domaćinstva. Pošto neprijatelj nije uspeo da prodre u Kesariju, svo blago je ostalo netaknuto, a Vasilije Veliki je tražio da se od hleba naprave pitice, u koje bi stavili po jedan novčić i podelili ih stanovništvu. Tako je i bilo..

 

Običaj je da sa praznične trpeze, osim Vasilopite, ne izostane ĆURETINA (strani običaj), kao i slatki kolači – MELOMAKARONA I GURABIJE.

***********************

NAR je blagoslovena voćka koja simbolizuje sreću, plodnost i izobilje, pa obavezno krasi božićnu i novogodišnju trpezu. Takođe se nalazi na svim AMAJLIJAMA koje Grci prave u vidu ukrasa za kuću ili nakita.
Običaj koji se najverovatnije sa Peloponeza proširio na celu Grčku je LOMLJENJE NARA prvog dana u godini. Naime, nekada se porodica spremala i svečano odlazila u crkvu na službu, a domaćin kuće sa sobom je nosio nar, koji je u povratku pre ulaska u kuću, pred vratima gazio uz želju da nova godina donese zdravlje, sreću i radost, pa se tek onda ulazilo u kuću, i to DESNOM nogom kako bi sve krenulo kako treba. Ovaj običaj i dalje se poštuje u manjim mestima.

Kao i na veče pred Božić, tako i 31. decembra deca idu od kuće do kuće i pevaju KOLEDARSKE PESME (Κάλαντα Πρωτοχρονιάς)

Zanimljivo je da većina Grka novu godinu dočekuje kod kuće u krugu porodice, i da se na to veče KARTA u novac (simbolično) ili igraju igre na sreću, kako bi se prizvala sreća za celu godinu, a tek kada se nova godina dočeka s najbližima, posle ponoći se izlazi u provod.

POLOŽAJNIK koji kod Srba dolazi na Božić, kod Grka dolazi 1. januara.

Smatra se da će prva osoba koja kroči u kuću na prvo jutro u godini odrediti tok godine, pa će ili doneti sreću i blagostanje, ili nesreću. Zato je potrebno da bude čistog srca i srećne ruke, a obično se unapred dogovori da to bude neko dete iz šire familije, komšiluka ili čak iz iste porodice, jer se veruje da deca sama po sebi nose nevina i čista osećanja i da će doneti radost u kuću.
Takođe je bitno da položajnik u kuću kroči desnom nogom, jer se desna strana (ruka, noga..) od davnina smatrala srećnom, dok se za levu uvek verovalo da je baskuzna.

Ovaj običaj na grčkom se zove ποδαρικό (korak, prvi korak).

Srećna nova godina na grčkom se može poželeti na više načina
ΚΑΛΗ ΧΡΟΝΙΑ/ΚΑΛΗ ΠΡΩΤΟΧΡΟΝΙΑ/ΕΥΤΥΧΙΣΜΕΝΟ ΤΟ ΝΕΟ ΕΤΟΣ!

 

Casovi grckog

Leave a Reply

Your email address will not be published.