Šafran – grčko crveno zlato

ŠAFRAN je najskuplji i najtraženiji začin na svetu još od drevnih vremena, zbog svoje arome, boje, lekovitih i afrodizijačkih svojstava, pa ga nazivaju i crvenih zlatom.

Kleopatra ga je stavljala u svoju kozmetiku, Feničani su ga prinosili boginji Aštarti, spominje ga Homer u svojim spisima, a nailazimo na njega čak i u Starom Zavetu.

Kao biljka i lek bio je čuven u staro doba, kako u Grčkoj tako i među drugih narodima, a o njegovom poreklu nema tačnog podatka. Neki veruju da je prvi put počeo da se gaji na istoku, pa da je odatle dospeo u Evropu, a neki da je njegova kolevka Grčka, jer je u palati u Knososu pronađena freska iz 1600. godine pre n.e. na kojoj je prikazan mladić ili devojka kako bere šafran.
A kako je biljka nastala? Prema mitologiji, bog Hermes je dok je vežbao bacanje diska, pogodio svog druga koji je bio smrtnik, Krokosa (naziv za šafran na grčkom). Toliko se ražalostio i postideo zbog toga da je odlučio da svom prijatelju podari besmrtnost, tako što je njegovo beživotno telo pretvorio u prelep ljubičasti cvet, a krv cveta u tri  crvena končića (stubića).

Grad KOZANI u zapadnoj Makedoniji poznat je po uzgajanju šafrana (slika ispod). Njegovi stanovnici sade biljku svakog leta, a kada dođe jesen, beru njene končiće i pažljivo ih suše. Potrebno ih je oko 50.000 za 100 grama crvenog šafrana. Krokos ili grčki šafran, spada u biljke najboljeg kvaliteta na svetu.
Casovi grckog

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *