Mikis Teodorakis/Μίκης Θεοδωράκης

MIKIS TEODORAKIS 

je savremeni grčki kompozitor i vođa pokreta otpora protiv profašističke vojne hunte u Grčkoj tokom druge polovine dvadesetog veka. Svetsku slavu stekao je radeći muziku za filmove “GRK ZORBA” 1964. i “SERPIKO” 1973.

Rođen je 29. jula 1925. godine na ostrvu HIOS. Od mladosti fasciniran muzikom, samouko je pisao pesme još kao dete bez ikakvog instrumenta. U Pirgosu i Patri uzimao je prve časove muzike, a u Tripolisu je osnovao hor i s njim održao prvi koncert kad je imao svega 17 godina.

Nakon aktivnog učešća u otporu protiv okupatora u 2. svetskom ratu, kada je teško mučen, upisuje se na Atinski Konzervatorijum, a kasnije i na Konzervatorijum u Parizu. Vreme koje je proveo u Parizu period je njegovog bogatog stvaralaštva.

Njegova prva simfonijska dela, Koncert za klavir, Prva Svita, Prva Simfonija doživele su međunarodni uspeh, a 1957. godine osvaja zlatnu medalju na Moskovskom muzičkom festivalu. 1959. godine Darius Milos predlaže ga za Američku Kopli muzičku nagradu za najboljeg kompozitora godine, nakon izvedbe njegovog baleta Antigona u Kraljevskoj operi Kovent Garden u Londonu.

Nakon toga, vraća se u Grčku, svojim korenima, pravoj grčkoj muzici i počinje kulturnu revoluciju u svojoj zemlji ciklusom pesama EPITAFIOS. Delima baziranim na najvećim primerima grčke i svetske poezije – Epifania, Mali Kikladi, Aksion Esti, Mauthausen, Romansero Gitan, Romiosini, vraća grčkoj muzici dostojanstvo i razvijajući koncept metasimfonijske muzike, postaje svetski priznat umetnički genije i najveći grčki živi kompozitor.

Osniva Atinski Mali Orkestar i Muzičko Društvo Pireja i izvodi mnogo koncerata, a 1963. osniva Lambrakisovu Demokratsku Mladež i postaje njen predsednik. 1964. izabran je za poslanika u grčkom parlamentu.
1967. godine fašistička hunta osvaja vlast u Grčkoj. Teodorakis odlazi u podzemlje i osniva Patriotski front. Država izdaje Vojni Dekret br.13 kojim se zabranjuje izvođenje, pa čak i slušanje njegove muzike. Nakon toga je uhapšen, zatvoren, mučen i prognan u Zatun sa ženom Mirto i dvoje dece, da bi kasnije bio prebačen u koncentracioni kamp Oropos. Međunarodni pokret solidarnosti na čelu sa poznatim umetnicima Dmitrijem Šostakovičem, Leonardom Bernštajnom, Arturom Milerom i Hari Belafonte uspeva da ga izbavi i da izdejstvuje da mu se kazna preinači u izgnanstvo, do čega dolazi 1970. godine.

U izgnanstvu se Teodorakis bori za svrgavanje hunte i za jedinstvo otpora. Širom sveta drži na hiljade koncerata kao deo borbe za povratak demokratije u Grčku i postaje univerzalni simbol borbe protiv diktatora.

Nakon pada hunte, trijumfalno se vraća u Grčku, gde nastavlja svoj rad i vodi koncertne ture, kako po Grčkoj, tako i širom sveta.
Ujedno je nekoliko puta izabran za poslanika u Parlamentu, a dve godine je bio i ministar u vladi Konstantina Micotakisa. Nakon toga dve godine je bio glavni direktor Hora i Orkestra Helenskog Radija i Televizije (ERT).

Mikis Teodorakis u svojim delima kombinuje poseban umetnički talenat sa dubokom ljubavlju prema Grčkoj. Okrenut je podizanju opšte svesti čovečanstva o ljudskim pravima, o životnoj sredini i potrebi za mirom.
Iz tog razloga je i osnovao Grčko-tursko Društvo Prijateljstva sa poznatim turskim pevačem Zilfijem Livanelijem.

Odlukom francuskog predsednika Fransoa Miterana 1996. Mikis Teodorakis je dobio Orden Legije Časti Francuske Republike, a odlukom Skupštine Grada Novog Sada od 1. februara 2004. počasni je građanin Novog Sada. Ovaj status je znak zahvalnosti maestru što je poklonio Srpskom Narodnom Pozorištu notni materijal i prava za izvođenje baleta “Grk Zorba”, koja je na sceni SNP-a bez prekida od 1994. godine i postala je jedna od kultnih predstava, ali isto tako i zato što se TOKOM BOMBARDOVANJA 1999. ZALAGAO ZA PRESTANAK DEJSTAVA I OSUĐIVAO NAPADE.

(wikipedia)

GOVOR POVODOM BOMBARDOVANJA SRBIJE NA KONCERTU PODRŠKE SRPSKOM NARODU 26.04.1999.

https://www.youtube.com/watch?v=pwf2p2NJtUw

Casovi grckog

Leave a Reply

Your email address will not be published.