Državni praznici/Εθνικές γιορτές

D A N   N E Z A V I S N O S T I 25. MART (25η Μαρτίου) je u Grčkoj najveći državni praznik (εθνική γιορτή), dan na koji se slavi podizanje ustanka (επανάσταση) protiv Turaka 1821. godine. Ustanak je podignut na Peloponezu, odakle se proširio na sve krajeve zemlje, a jedan od slogana ustanka bio je “Sloboda ili smrt” (Ελευθερία ή Θάνατος) koji je danas simbolički predstavljen plavim i belim linijima na grčkoj zastavi (9 slogova). Proslave se odvijaju u svim većim i manjim mestima Grčke, Kipra i grčke dijaspore, gde se organizuju školske i vojne parade (σχολικές και στρατιωτικές παρελάσεις). Na ovaj dan pada i veliki hrišćanski praznik – Blagovesti, na grčkom – Ευαγγελισμός, a svi

» Read more

Krštenje/Βάπτιση

Dan krštenja najvažniji je dan u životu Hrišćana. Kod Grka se obično organizuje godinu dana nakon rođenja deteta, i do tada se detetu ne daje ime, već ga celu prvu godinu porodica i porodični prijatelji zovu „beba“ (μπέμπα, μπέμπης 🙂 ) Bebu krsti kum, a sama ceremonija u crkvi izgleda ovako: Beba se najpre umota u beli peškir koji su doneli kumovi. Nakon toga svešteno lice je uranja tri puta u blagosiljanu vodu, izgovarajući ime koje je odabrano za bebu. Beba se posle toga pomazuje svetim mirom, a zatim oblači u belu odeću. (o imenima koje Grci daju svojoj deci, značenjima grčkih i srpskih imena, nadimcima i dr, posebno smo pisali na drugoj temi  https://www.grcki.com/imena/) +++++ Čestita se i roditeljima i

» Read more

Venčanje/Γάμος

Iako je miraz ukinut, u mnogim krajevima Grčke, mama, bake i tetke „daju u miraz“ nevesti posteljinu, peškire, stolnjake i druge rukotvorine, a mladin otac poklanja budućem bračnom paru kuću. * Takođe su, u manjim sredinama i na ostrvima, sačuvani razni običaji koji datiraju od davnina. Neki od njih su: Nameštanje kreveta/Στρώσιμο κρεβατιού – Nekoliko dana pre samog venčanja, pozivaju se gosti u buduću kuću mladenaca i neudate devojke nameštaju i ukrašavaju krevet raznim darovima. Mladoženja je taj koji može krevet da rasturi ukoliko mu se ne sviđa kako izgleda, i u tom slučaju će one opet nameštati sve dok on ne bude zadovoljan. Nakon toga zvanice bacaju na krevet pirinač i novac. Imena ispisana na đonu-štikli nevestine cipele/Τα ονόματα στη σόλα

» Read more

Endexno/Έντεχνο

Krajem 50-ih godina prošlog veka, kada se mahom slušala narodna muzika, grčki kompozitori Manos Hatzidakis i Mikis Teodorakis pojavljuju se na muzičkoj sceni. Zajedničko im je bilo to što su se školovali na zapadu, pa je muzika koju su stvarali bila spoj zapadne i tradicionalne grčke muzike. Obojica su komponovali za stihove pesama poznatih grčkih pesnika, kao što su Jorgos Seferis, Odiseas Elitis i Janis Ricos. Njihove kompozicije, sa stihovima koji pevaju uglavnom o ljubavi, postale su hitovi i ubrzo su se pevale po svim tavernama i kvartovima u grčkim gradovima. Zanimljiv je podatak da je nobelovac Jorgos Seferis, vraćajući se iz Londona za Atinu, ušao u tavernu i na veliko iznenađenje čuo stihove svoje pesme „Arnisi“ (“Στο περιγιάλι”) koje

» Read more

Uskrs/Πάσχα

U S K R S je najveći i najznačajniji hrišćanski praznik, i Grci ga slave po Starom kalendaru. Praznik se slavi nekoliko dana, i postoje običaji koji se vezuju za svaki dan. +++++ Na VELIKI ČETVRTAK domaćice farbaju jaja, bake i deke kupuju deci novu odeću, a kumovi cipele i posebne sveće lambade (λαμπάδες) za Vaskrs. U manjim sredinama putevi i kuće se kreče. Na VELIKI PETAK mlade devojke cvećem, vencima i svećama ukrašavaju Επιτάφιος (Plaštanicu), koji predstavlja Isusov grob. Celog dana crkvena zvona oglašavaju žalost, a tradicionalno se na taj dan ne radi i poštuje se najstroži post (na vodi).  U mnogim delovima Grčke pravi se i lutka koja predstavlja Judu, koju vernici spaljuju, a takođe je običaj da

» Read more

Sujeverja

I Grci su, kao i Srbi, sujeveran narod, pa tako veruju da: BOSILJAK ČUVA KUĆU (zato ćete pored praga ispred svake kuće naići na saksiju s bosiljkom – a uspešno se bori i s komarcima!) BELI LUK takođe čuva od kletvi i uroka treba PREGRISTI jezik kada se izgovori nešto loše, da ga ne bismo prizvali. (Φάε τη γλώσσα σου!) -iz istog razloga se treba POMERITI SA MESTA (Κουνήσου απ’ τη θέση σου!) -ali i KUCNUTI U DRVO (Χτύπα ξύλο!) ako dvoje ljudi izgovori istu reč ili rečenicu u isto vreme, treba da dodirnu bilo koju stvar crvene boje, da se ne bi posvađali (πιάσε κόκκινο!) ako nas SVRBI desni dlan, dobićemo pare. Ako nas svrbi levi, daćemo ih. pare nam

» Read more

Urokljivo oko

Za razliku od Srba, koji za glavobolju obično krive “vreme” 🙂 Grci su, kad ih zaboli glava, skoro sigurni da ih je neko urekao. Urok može biti loš – “κακό μάτι“- ukoliko je neko pomislio ili izgovorio nešto loše o vama iz zlobe, zavisti ili ljubomore, a može se nesvesno i iz dobre namere – previše pohvala i komplimenata baciti urok na nekoga -“καλό μάτι“- Za skidanje uroka postoji više molitvi koje bi trebalo da izgovori svešteno lice, ali često u praksi to radi neka ženska osoba iz porodice ili komšiluka, za koju se zna da ima „dara” za uspešno otklanjanje glavobolje, pospanosti i mučnine prouzrokovane urokljivim okom. Ukoliko se desi da joj se prilikom izgovaranja molitve prispava i počne

» Read more

Dženifer Aniston/Γενοβέφα Ιωάννα Αναστασάκη

HOLIVUDSKA MILJENICA GRKA Dženifer je američka glumica, rođena 11. februara 1969. godine u Kaliforniji. Otac Džon Aniston (Γιάννης Αναστασάκης) je bio glumac grčkog porekla, a majka glumica i fotograf italijansko-škotskog porekla. Sa pet godina živela je sa roditeljima u Grčkoj, ali svega godinu dana, da bi se po povratku u SAD nastanili u Njujorku. Još kao mala pokazala je interesovanje i talenat za glumu, u osnovnoj školi je bila član dramske sekcije, a završila je srednju školu za muziku i dramske umetnosti.  Nije nastavila školovanje, već je ostala da živi u Njujorku sa majkom (koja se razvela od oca) gde je zarađivala za život radeći razne honorarne poslove (fast food, telefonski prodavac, kurir). Uporedo je glumilla u of-Brodvej pozorišnim predstavama,

» Read more

Marija Kalas/Μαρία Κάλλας

Junakinja grčke tragedije (www.stil-magazin.com) Marija Kalas je rođena kao Meri Ana Kalogeropulos 2. decembra 1923. godine u Njujorku, kao druga od dve ćerke u porodici grčkih emigranata. Kada je napunila pet godina, njena majka je primetila da ima lep glas i upisala ju je u muzičku školu. Kada je imala trinaest godina, roditelji su joj se razveli, a zatim ju je majka ispisala iz škole. Potom su krenule u Grčku, gde ih je čekala Džeki, Marijina starija sestra. Za vreme rata, u Atini, Džekin imućni ljubavnik smestio ih je u jedan stan. Majka Liza obezbeđivala je neophodne potrepštine tako što je postala ljubavnica jednog italijanskog oficira. Posle sklapanja mira, Marija je proterana iz Opere, jer su u upravi bili levičari.

» Read more

Melina Merkuri/Μαρία Αμαλία Μερκούρη

MELINA MERKOURI je bila grčka glumica, pevačica, političκa aktivistkinja i ministarka kulture, poreklom iz ugledne porodice političara. Rođena je u Atini 18. oktobra 1920., a umrla je u Njujorku 6. marta 1994. Glumila je u grčkim i pariskim pozorištima, ali i na velikom platnu i ostvarila uspešnu i značajnu internacionalnu karijeru. Osvojila je brojne nagrade, od kojih je najznačajnija nagrada za prvu ženu izvođača na Festivalu u Kanu, a bila je nominovana i za Oskara za ulogu u filmu „Nikad nedeljom“ (1960.) Tokom vladavine vojne hunte u Grčkoj (1967-74) žustro se borila protiv diktature i organizovala je mnogo koncerata i protestnih šetnji. Tokom tih borbi, zabeleženo je više pokušaja njenog ubistva, a oduzeto joj je i državljanstvo. Nakon pada hunte,

» Read more
1 14 15 16 17 18 19